Objave
Je li Plenković demon koji promovira fašizam, nacizam, antisemitizam...?
09.10.2025 06:16 AM
73 views
Dana 16. travnja 2025. godine Hrvatski Medijski Servis (HMS.ba) objavio je na svojoj web stranici članak pod naslovom “VIDEO Za FTV Plenković je demon koji s Čovićem promovira fašizam, nacizam, antisemitizam…”. 

U spomenutom članku, HMS navodi da u emisiji Mreža Federalne televizije (FTV), emitiranoj 15. 4. 2025., „gost Zijad Bećirović iz Ljubljane, koji se predstavlja kao direktor nekakvog Instituta za balkanske i Bliskoistočne studije IFIMES, koristi najgori govor mržnje kako bi sotonizirao premijera Hrvatske Andreja Plenkovića opisujući ga kao “čovjeka koji izvana izgleda kao Delon, a iznutra je Demon”. - I on simbolizira demonsku politiku Hrvatske prema BiH…“, kao i „-Kada Andrej Plenković i Dragan Čović kažu da promoviraju europske vrijednosti morate znati da oni promoviraju one najnegativnije europske vrijednosti, a one su u dodirnoj vezi i s fašizmom i s nacizmom, s antisemitizmom, inkvizicijom, kolonijalizmom i drugim svim negativnim pojavama koje su obilježile Europu i kojima je Europa bogata, veli “stručnjak” Bećirović.“.

U odnosu na točnost načina na koji su izjave prenesene u predmetnom članku, pregledom navedene emisije uistinu se može potvrditi autentičnosti navedenih izjava i to:
- Na vremenskoj oznaci 04:12 Bećirović izjavljuje:
On izgleda kao Delon, a iznutra je Demon. I on simbolizira demonsku politiku Hrvatske prema Bosni i Hercegovini.”
- Na vremenskoj oznaci 07:29 Bećirović izjavljuje:
“…oni promoviraju one najnegativnije europske vrijednosti, a one su u dodirnoj vezi i s fašizmom i s nacizmom, s antisemitizmom, inkvizicijom, kolonijalizmom…”.

Valja napomenuti da, sukladno uspostavljenoj metodologiji projekta ATENA, IFIMES, odnosno njegov direktor Zijad Bećirović, imaju bogatu povijest objavljivanja netočnih obavijesti, što smo elaborirali kroz više pojedinačnih analiza, ali i objedinili u opsežnijoj studiji posvećenoj IFIMES-u, gdje smo kroz čitav niz primjera utvrdili da je u slučaju IFIMES-a objavljivanje neistina više pravilo nego izuzetak.

Temeljem svega prethodno iznesenog, izdvajaju se dvije sadržajno povezane tvrdnje (obje se odnose na predsjednika Vlade Republike Hrvatske, mr. sc. Andreja Plenkovića), koje se tiču vanjske, sigurnosne i gospodarske politike Hrvatske prema BiH, zbog čega je njihovu istinitost nužno provjeriti:

Ad 1. Andrej Plenković “…izgleda kao Delon, a iznutra je Demon. I on simbolizira demonsku politiku Hrvatske prema Bosni i Hercegovini.”.

Ad 2. Andrej Plenković promovira „one najnegativnije europske vrijednosti, a one su u dodirnoj vezi i s fašizmom i s nacizmom, s antisemitizmom, inkvizicijom, kolonijalizmom…”.


Ad 1. U odnosu na dio tvrdnje da je Andrej Plenković Demon, prije svega valja razjasniti značenje riječi demon. Prema Hrvatskoj enciklopediji, Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, demon je Bogu protivan zao duh, vrag (sotona), personifikacija zla koje obuhvaća načelo zla (zao bog u dualističkim religijama) i božanstva protivna monoteističkomu Bogu. U političkom kontekstu, u kojem se sporna izjava u članku koristi (simbol demonske politike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini), biti demon značilo bi biti zloban, opasan ili destruktivan u političkom djelovanju, s negativnim unutarnjim motivacijama i posljedicama, koje štete društvu ili drugim državama. U širem političkom smislu, demonizacija može značiti i nečasne, destruktivne ili zle namjere i djela neke osobe ili politike, u smislu štetnosti i opasnosti za društvo.

Budući da autor sporne izjave nije za nju ponudio nikakvo utemeljenje (argumente ili konkretnije pojašnjenje za svoje tvrdnje), može se jedino zaključiti da se radi o potpuno neutemeljenoj i zlonamjernoj vrijednosnoj diskvalifikaciji na osobnoj razini, kako iz perspektive Andreja Plenkovića, tako i Republike Hrvatske, odnosno sveukupne politike Hrvatske prema BiH.

Čak i ako bismo u ponašanju i djelovanju Andreja Plenkovića, kao i značajkama politike Hrvatske prema BiH, pokušali pronaći elemente „demonstva“ (kako smo ih prethodno elaborirali), jednostavno je utvrditi da ih nije moguće pronaći.

Naprotiv, Republika Hrvatska, kao i njezin predsjednik Vlade Andrej Plenković osobno, jasno i javno su se pozicionirali kao snažni i konstruktivni zagovaratelji europskog puta BiH, smatrajući taj oblik integracije putem u dugoročnu stabilnost, što je logičan i izuzetno važan strateški interes Hrvatske iz više razloga. Jedan od njih je duljina i geografske značajke zajedničke granice, osobito nakon ulaska Hrvatske u Schengenski prostor i u vrijeme problema s nezakonitim prelascima granice. Drugi je važnost turizma za hrvatsko gospodarstvo, gdje je notorno da i najmanja nestabilnost u bliskom susjedstvu (što BiH za Hrvatsku svakako jest) može imati ozbiljne negativne posljedice, ne samo za Hrvatsku, nego i za čitavu regiju. Konačno, tu je i hrvatski narod u BiH, kao jedan od tri konstitutivna naroda, čiji položaj je jasno definiran kao prioritet Republike Hrvatske, kroz Deklaraciju Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u BiH.

O neutemeljenosti i nelogičnosti sporne diskvalifikacijske tvrdnje govori i činjenica da je u 2025. godini sigurnosna suradnja na prekograničnim pitanjima (upravljanju granicom i migracijama), što se vidi iz pada broja nezakonitih prelazaka, ali i činjenice da su Europska unija i Bosna i Hercegovina 11. lipnja 2025. godine potpisale novi Statusni sporazum o jačanju suradnje u području migracije i upravljanja granicama između Frontexa (Europske agencije za graničnu i obalnu stražu) i nadležnih tijela Bosne i Hercegovine. To predstavlja važno jačanje sigurnosti i vladavine prava za sve građane BiH. Uz to, Hrvatska je kroz tijela EU angažirana i u političkoj potpori društvenim reformama u BiH, kao i gospodarskim programima pomoći kroz pretpristupne mehanizme i Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD), poboljšanje investicije klime i povećanje stranih investicija, kao i zelenu tranziciju.

Hrvatska je i najveći strani investitor u Bosnu i Hercegovinu. U 2024. godini iz Hrvatske je u BiH investirano 211,7 milijuna eura, što čini gotovo četvrtinu ukupnih stranih ulaganja u BiH te je više od ulaganja Njemačke (oko 130,3 milijuna eura) i Slovenije (126,9 milijuna eura). Osim investicija, Hrvatska iz državnog proračuna u 2025. godini podržava preko 286 programa i projekata za Hrvate u BiH s financijskom potporom od 9,5 milijuna eura. Također postoji program potpore povratku i ostanku Hrvata u BiH te poticanju razvoja lokalnih zajednica.

Iz svega navedenog proizlazi da je sporna tvrdnja potpuno neutemeljena i potpuno činjenično netočna. 

Ad 2. U odnosu na tvrdnju o promoviranju vrijednosti povezanih s fašizmom, nacizmom, antisemitizmom, inkvizicijom i kolonijalizmom, od strane Andreja Plenkovića, prije svega treba naglasiti da autor sporne izjave opet nije za nju ponudio nikakvo utemeljenje (argumente ili konkretnije pojašnjenje za svoje tvrdnje) te se može se jedino zaključiti da se opet radi o potpuno neutemeljenim i zlonamjernim vrijednosnim diskvalifikacijama na osobnoj razini.

Analizirajući vrijednosti koje promovira Andrej Plenković, posebice u kontekstu totalitarnih režima i zločina počinjenih u njihovo ime, moguće je jasno i nedvosmisleno zaključiti da nema niti jednog elementa koji bi ukazivao na promicanje vrijednosti povezanih s fašizmom, nacizmom, antisemitizmom, inkvizicijom i kolonijalizmom.

Naprotiv, Andrej Plenković je upravo snažno i višekratno javno osudio zločinačke ideologije fašizma i nacizma te iskazivao poštovanje prema žrtvama totalitarnih režima, uključujući obilježavanje dana sjećanja na Holokaust i Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Plenković ističe važnost edukacije mladih za borbu protiv isključivosti, netolerancije i nasilja te naglašava demokratske vrijednosti i poštovanje ljudskih prava. Hrvatska Vlada i sam Plenković redovito obilježavaju i osuđuju fašističke i nacističke zločine, što je u skladu s europskim vrijednostima i demokratskim standardima, koje Plenković i inače promovira.

Stoga je moguće jedino zaključiti da se i ovdje radi o potpuno neutemeljenoj i zlonamjernoj vrijednosnoj diskvalifikaciji na osobnoj razini, kako u odnosu na Andreja Plenkovića, tako neizravno i u odnosu na Republiku Hrvatsku, koju on, kao predsjednik Vlade, predstavlja.

Iz svega navedenog proizlazi da je sporna tvrdnja potpuno neutemeljena i potpuno činjenično netočna.


Zaključak:
Sve analizirane tvrdnje su netočne i navode čitatelje na pogrešne zaključke.



Ivan Dolanc, mag. forenz.
dr. sc. Miran Čoklo

Gallery / Galerija slika
Nema galerije slika / No image Gallery


  

Iznesena stajališta i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroničke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se držati odgovornima za njih.